Trenutni broj tjedna

Danas je Četvrtak, 02.05.2024

BT 18

Počinje od 29.04.2024 do 05.05.2024

Kalendar, tjedni i dani
Ranije u Kamenom dobu ljudi su posmatrali ponavljajuće promjene u prirodi. Primjetili su smjenjivanje dana i noći, ponavljane mjesečevih mena i karakteristike promena godišnjih doba. Tokom vrijemena, njihovi običaji su se pilagoidili različitim uvjetima. Religiozna ritualna mjesta kao što su Kula Jericho i Stonehenge su izgrađeni da bi bolje odredili godišnja doba i dane. Rane civilizacije Egipta i Mesopotamije razvile su različite tipove kalendara na čijim osnovama se baziraju i današnji kalendari. 1582 Papa Grgur XIII modificirao je julijanski kalendar, koji je zaostajao za godišnjim obrtom oko Sunca za 11 dana. Da bi nadoknadili ovo 15. listopad dolazi izravno poslije 4. listopada 1582. Očuvano je pravilo prijestupne godine. Na ovaj način je gregorijanski kalendar, koji je još u uporabi u većini zemalja, nastao.

ISO 8601
Ovaj kalendar određuje periode vrijemena kombinujući dane u tjedne, tjedne u mjesece i mjesece u godine. Međunarodni standard ISO 8601 se koristi da prikaže datume i vrijeme. Njemački kalendar nije iznimka. Od 1976 svaki tjedan počinje sa ponedjeljkom i završava sa nedjeljom. U državama kao što su SAD, Meksiko, Australija i Kanada tjedni počinju sa nedjeljom kao prvim danom a zavržavaju sa subotom. Druga bitna pravila ISO 8601:

• Novi kalendarski tjedan (broj tjedna) uvijek počinje sa ponedjeljkom.
• Ne postoje nepotpuni kalendarski tjedni; svaki tjedan ima točno sedam dana.
• Prvi kalendarski tjedan počinje sa prva četiri dana nove godine.
• Četvrti sječanj je uvek u prvom tjednu.

Prijestupna godina.
Godina ima 52 tjedna ukoliko nije prijestupna godina. Kada prosta godina počinje četvrtom i takođe završava četvrtkom, onda ima 53 tjedna. Prijestupna godina takođe sadrži 53 tjedna, bilo da počinje u srijedu i završava u četvrtak ili počinje u četvrtak a završava u petak. Zašto prijestupna godina ima jedan dan više od proste godine? Zemlja se okreće 365 dana i 6 sati oko Sunca, što je duže od standardne kalendarske godine. Ove bi bilo primjećeno u nekom trenutku. Božić bi nakon nekog vremena bio na u ljeto. Da bi kompenzirali ovo nepodudaranje, jedan dodatni dan - 29. velječa - je uvdenda na svake četiri godine. Dodato je i pravilo da godine koje si deljive sa 100 ali nisu sa 400 ne budu pijestupne godine, kao što je slučaj sa 1700, 1800. i 1900.

Imena dana u tjednu
Rimljani su nazvali dane u tjednu po svojim bogovima, sedam antičkih planeta (Sunce, Mjesec, Mars, Merkur, Jupiter, Venera i Saturn). Rimljani su smatrali da su Sunce i Mjesec planete takođe. Germani su kasnije preveli ime svakog rimskog boga sa latinskog na germanski.

Ponedjeljak: Ponedjeljak je imenovan po rimskom bogu Luni (lat, dies Lunea) i germanskom bogu Mani.

Utorak: Utorak dolazi od imena rimskog boga rata Marsa (lat. Dies Martis) i germanskog boga rata Tyr.

Srijeda: Srijeda se odnosi na srijedinu tjedna. Svoje ime je dobila od rimskog boga Merkura (lat. dies Mercoledi) i germanskog boga Wotan.

Četvrtak: Četvrtak je imenovan po germanskom bogu groma Toru i rimskom bogu Jupiteru (lat. dies Iovis).

Petak: Petak je izveden od rimske boginje ljepote Venere (lat. dies Veneris) i germanske bogilnje ljubavi i braka Freya.

Subota: Subota je imenovana po jevrejskom Sabatu. Rimljani su nazvali dan po rimskom bogu sjemena Saturnu (lat. Dies Saturni).

Nedjelja: Nedjelja je nazvana po bogu sunca Solu (lat. Dies Solis). Ovaj dan i bog su bili iznimno važni rimljanima. Sunna je bila germanska boginja sunca.

Trenutni kalendarski tjedan
Kaledarski tjedni imaju različitu svrhu. Profesionalci koji rade u poslovnom sektoru zakazuju svoje poslovne sastanke na osnovu kalendarskih tjedana. Tako da su biznismeni najbolje informirani o detaljima koji se tiču trenutnog broja tjedana. Pravilo palca da se izračuna trenutni broj tjedna se bazira na broju mjeseca od sječnja pa do poslednjeg mjeseca pomnoženo sa 4 plus broj tjedana u trenutnom mjesecu. Nažalost pravi broj tjedna može biti pogrešan i do 2 tjedna. Kalendari su postali nužnost za nas sve. Skoro svaka osoba ga rabi bilo na noutbuku ili kao aplikaciju na mobitelu. Na ovaj način ne zaboravljamo bitne datume kao što su blagdani, godišnji odmori ili ispitni tjedni. Bez ovih pomagala, mnogi od nas bi bili izgubljeni.